Progovaraju kasnije nego njihovi vršnjaci, teško usvajaju nove riječi, kasne s oblikovanjem dvočlanih i višečlanih iskaza, često su prisutne pogreške u glagolskoj i imenskoj morfologiji, otežano usvajaju prostorne odnose, njihovo prepričavanje ima jednostavnu strukturu i nije uvijek povezano… - sve su to obilježja djece s posebnim jezičnim teškoćama.
Posebne jezične teškoće nepoznatog su uzroka i odnose se na djecu čije su jezične vještine siromašne u odnosu na njihovu dob i neverbalne sposobnosti. Odstupanja u jeziku s dobi postaju sve očitija, što utječe na ovladavanje vještinama čitanja i pisanja, kao i na socijalne vještine.
Djeca s posebnim jezičnim teškoćama imaju poteškoća u govornom i pisanom jeziku, i to na planu razumijevanja i proizvodnje na svim ili nekim jezičnim sastavnicama (fonologija, morfologija, semantika, sintaksa i pragmatika).
Od znakova koji se mogu vrlo rano uočiti, a ukazuju na teškoće na jezičnom planu, izdvaja se:
- Kašnjenje s fazom brbljanja
- Često „brisanje“, odnosno izostavljanje početnog i posljednjeg konsonanta
- Kašnjenje u pojavi prve riječi
- Manja okupiranost simboličkom igrom
- Dulje koriste geste od djece urednog jezičnog razvoja
- Pojavljuju se netipične pogreške
Posebne jezične teškoće heterogena su klinička slika, a postoji i više različitih podjela tih teškoća, od kojih je najčešća ona na:
- receptivne jezične teškoće kod kojih je razumijevanje jezika ispod razine primjerene za dob, a djeca također imaju i teškoće na ekspresivnom jezičnom planu
- ekspresivne jezične teškoće koje podrazumijevaju nedostatnu sposobnost proizvodnje jezičnih iskaza s obzirom na dob
Od velike je važnosti rano otkrivanje jezičnih teškoća, a potom i djelovanje, kako ne bi došlo do značajnih teškoća kasnije s ovladavanjem vještinama čitanja i pisanja, a onda i usvajanjem novih znanja.
Ono što je važno za svakog roditelja jest poticanje jezičnog razvoja vlastitog djeteta svakodnevno, kroz igru, u opuštenoj atmosferi. Neke od ideja su sljedeće:
- iskoristite potencijal brojalica i pjesmica – one imaju jasan ritam, melodične su, lako se pamte, zabavne su, predstavljaju igru, a istovremeno služe kao važna baza za usvajanje jezika
- slikovnice i priče – opisivanje slika, okretanje stranica, prepričavanje priča, sve su to aktivnosti koje su također zabavne i dijete u njima uživa dok usput proširuje rječnik, uči smjer pisanja teksta, uči da priča ima uvod, glavni dio i završetak, jača svoje pripovjedne sposobnosti
- oponašanje različitih zvukova – bilo da se radi o glasanju životinja ili zvuku koji ispušta probušena guma, djetetu je oponašanje zvukova zabavno i izazovno, a na taj način lakše usvaja određene glasove, a ujedno i razgibava artikulatore
Važno je uživati u zajedničkim trenucima provedenim s djetetom i učiniti ih zabavnima jer dijete tako najlakše uči i usvaja nova znanja, a tu je i jačanje jezičnih vještina.
